ORF Hrvati Podcast

Gimnazija u ulici Kenyongasse u sedmom becanskom kotaru svecuje 100 ljet postojanja. Katolicansku redovnicku školu, ku je utemeljila casna sestra kongregacije "Sestar od Božanskoga Otkupitelja", pohadja 650 školaric i školarov. Uz direktora su u školi zaposleni i neki gradišcanskohrvatski ucitelji i uciteljice. U školi se uz drugo poducava i B/K/S, Bosanski/Hrvatski/Srpski. Martin Heric zna vec.

Seosko kazališno društvo Živo srebro u Trajštofu prezentiralo je opet hrvatske skece pod geslom Šara pozornica. Pri prezentaciji u farskom škadnju Trajštofa su predstavili osam kratkih smišnih kusicev. Sudjelivali su glumci i glumice svih generacijov, med njimi i cuda dice. Dica su prezentirala dicje skece „Sniguljica“ i „Pepeljuga“. Sarah Karall je bila pri predstavi.

Rici kot bolnica, psihijatrija ili vracitelj kod mnogih ljudi izazivaju negativnu cut. Da se clovik more u vezi s timi izrazi ali i dobro nasmijati, je dokazala ljetošnja produkcija kazališne grupe Novo Selo. Ona je naime zavježbala komediju "Zdrav kot kremen". Glumice i glumce i ov put opet muzicki sprohadja tamburaška grupa Hatsko Kolo. Angelika Reimann-Mariel si je pogledala predstavu minuli vikend.

Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih politicarov u Gradišcu je prošli petak opet organizirala Hrvatsku noc u Pinkovcu. Ov put su si pozvali legendarni hrvatski rock-bend Parni valjak. Ljudi su došli iz razlicnih regijov ov i onkraj granice.

Cut morete priliku o Mirku Berlakovicu, školskom nadsavjetniku, školniku, kantoru, zborovodji, tamburašu, autoru, pokretacu, rodoljubu i jezikoslovcu i bivšem predsjedniku Hrvatskoga štamparskoga društva. Pred kratkim su predstavili knjigu o njemu s naslovom "Naš Mirko - hrvatski velikan u Gradišcu". Uredili su ju bivši glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran i slavistica kot i kcer slavljenika Zorka Kinda-Berlakovic. Ona je naš gost i predstavlja u razgovoru sa Silvijom Degendorfer široko djelovanje ali i jako peršonsku stran nositelja Kulturne nagrade.

Jur vec od 50 ljet putuje kopija Celjanske Marije po razlicni fara, u ki živu gradišcanski Hrvati i Hrvatice. Od lanjskoga shodišca u Celju boravi štatua u pet ugarsko-hrvatskih far. Uz Hrvatski Židan kot glavno mjesto su to još Kiseg, Plajgor, Prisika ali i Unda. Onde u crikvi je Putujuca Celjanska Marija cijeli april. Hodocasna grupa iz Pinkovca je prva, ka je tamo došla na shodišce. Šakica ljudi se je još i piše otpravila na put. Silvija Degendorfer je je sprohadjala.

Opcina Stinjaki i svi stanovniki su prošlu subotu pozdravili visokoga gosta, saveznoga predsjednika Alexandera van der Bellena, ki je bio s hižnom družicom Dorisom Schmidauer na službenom pohodu sela. Pri svetacnom prijamu su sudjelivala brojna seoska društva, med njimi Stinjacko Kolo i Šari Stinjaki. I dica osnovne škole i cuvarnice su imala nastup. Sarah Karall je bila onde.

Zvijezde hrvatske zabavne muzike su projduci vikend gostovale u Austriji. U spominak pokojnomu pjevacu Oliveru Dragojevicu su u Palmersovom stanu u Wiener Neudorfu nastupili Zorica Kondža, Goran Karan, Tedi Spalato i Petar Dragojevic uz pratnju Dupinov, banda, ki je desetljeca sprohadjao Olivera. O ovom koncertu rekao je Goran Franic "Njoko", dugoljetni Oliverov basist: OT Dojduci koncert s naslovom Tragom Olivera ce biti ovu subotu, 25. aprila u Osijeku.

Jako vrla dica su prošli tajedan sudjelivala pri trki protiv raka. Ovako su jur najmanji cega veilkoga i dobroga ucnjili za od raka betežne ljude. Martin Herics je bio u Vincjetu pri trki, pri koj je sudjelivalo vec škol i domaca cuvarncica.

Nadregionalni folklorni ansambl Kolo Slavuj svecuje ljetos 55. obljetnicu postojanja. Razvitak ansambla, od samih pocetkov do danas su ovjekovjecili u dokumentarnom filmu "Oganj gori". Marko Cenar je bio pri prezentaciji dokumentarca u Becu.

Kantautorica Mira Perušic se pripravlja na prezentaciju svojega novoga vecjezicnoga albuma s imenom "Svica". Študirana muzicarka je poznata, da nastupa glasom, klavirom i loop-stanicom. Prezentaciju novoga albuma ce pratiti hakovski zbor HAKapella, za koga je Mira Perušic tako ca kot mentorica. Vera Buranic je bila pri probi ovoga Hakapella zbora.

Jackarni krug Štikapron svecuje ljetos 80 ljet postojanja i je jedan od najstarjih zborov u Gradišcu. Zbor je oncas utemeljio školski direktor u Štikapronu, Jakov Dobrovic, kot školski zbor. Povodom jubilarnoga ljeta je Jackarni krug, ki ima aktualno 22 kotrige, nedilju jacio u crikvi Štikaprona mašu s glazbenom pratnjom. Velik koncert povodom 80. jubileja cedu imati 13. junija.Sarah Fleischhacker je bila pri jubilarnoj maši.

U Hrvatskom centru u Becu je žitka. Mnogo dice je naime došlo simo na prezentaciju slikovnice s imenom "Moje prve rici". Knjiga je puna zanimljivih slik i rici u cetiri jeziki.

U Kugi u Velikom Borištofu su cer prezentirali knjigu "Naš Mirko - hrvatski velikan u Gradišcu". Glavni lik je Mirko Berlakovic, bivši direktor ondašnje Dvojezicne glavne škole u Velikom Borištofu i dugoljetni predsjednik Hrvatskoga štamparskoga društva. To ali daleko nisu jedina podrucja na ki je Berlakovic djelovao i ostavio svoje slijede.

Velikoborištofsko mladenacko društvo „Barani“ je nedilju navecer pozvalo u KUGU na tradicionalni Vazmeni tanac. Ov muzicki vecer na Vazmenu nedilju je najvažnija priredba Baranov. Ljetos je stala u znaku 25. obljetnice postojanja društva. Marko Cenar je za nas bio onde.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) je u Velikom tajedna u Stinjaki snimala za dokumentarni film, koga cedu emitirati kljetu na Vazme u vlašcem programu. U filmu u dužini od 26 minut cedu kazati vazmene obicaje kot krocanje jaj, škrebetanje i križni put a predstavit cedu i neke nošnje i baviti se poviješcu i sadašnosti sela. Petra Maria Zsivkovits je hrvatske kolegice i kolege za emisiju Širom barom neko vrime pratila pri snimanju.

Dunaj curi kroz deset zemalj Europe. Jedan kusic slovackoga odlomka Dunaja je bilo djelatno mjesto Hanzija Kaušica iz Cunova. On se je desetljeca skrbio zato, da su nasipi i prostor okolo gati svenek cisti. 74-ljetni pozna razlicne strani rijeke i sve kanale kot i nekoliko rukavov Dunaja od Požona do ugarske granice. Angelika Reimann-Mariela je sastavila prinos za Širom barom.

Veliki tajedan je najvažni tajedan u Katolicanskoj crikvi, ar se vjerniki spominjaju muke i smrti Jezuša Kristuša. U ovom casu se dvakrat, na Veliki petak i na Macicnu nedilju, u okviru liturgije šte Muka Kristuševa ili - ca je još svetacnije - jaci. U Koljnofu se grupa muži jur od pocetka Korizme pripravlja na jacenje Muke Kristuševe. Viktorija Palatin je bila pri probi u Kulturnom domu Koljnofa.

Zec je poznat kot simbol za rodovitost, život i protulice. A zbog svoje brzine i pažljivosti stoji i za sricu, novi pocetak i goristajanje u kršcanskom kontekstu. Naredno uprav zbog toga igraju zeci pred Vazmi posebnu ulogu. Ali za Vilija i Filipa Eisnera iz Trajštofa stoju njegovi kunici cijelo ljeto na pvom mjestu dnevne agende. A Reimann-Mariel je bila onde.

Mjuzikl "Na putu" su se dica Osnovne škole Nova Gora zavježbala zbog velikoga jubileja, koga svecuje selo u ovom ljetu: 450 ljet je ljetos tomu, da su Hrvati utemeljili ovo selo. Mjuzikl povida o tom, kako su Hrvatice i Hrvati iz svoje stare domovine Hrvatske došli u novi kraj, u južno Gradišce i ovde utemeljili svoje selo, ko su zvali Nova Gora.

Literarno i kulturno društvo LIKUD iz Fileža je pozvalo na osebujni filmski vecer. Predstavili su prvi gradišcanskohrvatski film Nepotpuni zarucnjak iz 1986. ljeta, koga je napisao i režirao Martin Jordanic. Sarah Karall je isto bila na filmskoj predstavi.

U naši seli imaju društva važne funkcije na razlicni podrucji, ako mislim samo na ognjobrance ili limene glazbe. U ovi su pravoda i mladi zastupani. Dodatno se formira mladina cuda puti i u vlašci društvi. To je i u Stinjaki tako, kade su pred osmimi ljeti utemeljili društvo "Stinjacka mladina". Pred kratkim su imali generalno spravišce s odibiranjem novoga odbora. Petra Maria Živkovic se je pominala s kotrigi Stinjacke mladine o društvu i o plani novoga odbora

1995. ljeta je Veliki Borištof svecevao svoju 800. obljetnicu prvoga imenovanja sela kot selo "Baran". Za jubilej je ondašnja Dvojezicna glavna škola predstavila mjuzikl tim imenom. KUGA u Velikom Borištofu je nedavno pokazala film ove produkcije, za ku je bio odgovoran ucitelj Heinz Hoffmann. Desna ruka mu je bila njegova žena Johanna Hoffmann. U razgovoru sa Silvijom Degendorfer se spominju na tu produkciju.

U protulicno vrime si ljudi cistu svoje stane, vrte a neki i aute. Drugi dekoriraju sobe tipicnimi vazmeni dugovanji a ovim slišu i macice s vazmenimi jaji. Posebnu stinjacku tradiciju krocanja vazmenih jajac prakticira uselu samo par žen. Kulturna inicijativa Stinjaki je priredila u staroj školi sela tecaj za krocanje jajac, da se ova tradicija ne izgubi. Judith Herceg je bila pri tecaju.

U Frakanavi su seoskim ljude predstavili projekt, kim su dobili naticanje Zemlje "Baba, Beton". Pri ovom su opcine bile pozvane, da se naticu idejami, kako bi se mogli trgi i javna mjesta opet zazeleniti. Iz 12 projektov je strucni žiri zibrao crikveni trg u Frakanavi, koga kanu pretvoriti u trg generacijov. Judith Herceg zna vec.

U Kugi u Velikom Borištofu je bio finale ljetošnjega naticanja Grajam, to je Gradišcanskohrvatska jacka mladih. Hrvatsko kulturno društvo je ljetos po 15. put organiziralo to naticanje u jacenju. Pretkola su održali ljetos na tri dane, ar su imali prik 150 najavov. Za Grajam se moru javiti dica u starosti od 8 do 16 ljet. Podiljena su u cetire starosne kategorije. Pri Grajamu su si zainteresirani mogli zibrati jednu narodnu jacku i jedan šlager.

Film "Proslava" je pri filmskom festivalu u Puli 2024. ljeta odlikovan za fotografiju, najbolju glavnu mušku ulogu, za skript i kot najbolji film. U ovoj emisiji ce Vam povidati režiser Bruno Ankovic kako mu se je to sa skromnim budžetom ugodalo i zbog cega se glumci u filmu pominaju hrvatski dijalekt ki i kot nas u Gradišcu još postoji.

Fran Kurelac je bio jezikoslovac i pjesnik ki se je rodio pocetkom 19. stoljeca kraj Zadra. U Gradišcu je poznat kot sabirac narodnih jacak. U Devinskom Novom Selu u Slovackoj su zbog toga sastavili izložbu o hrvatskom velikanu, ki je dvi ljeta dugo putovao kroz hrvatska sela. Cujte vec od Marke Cenara.

Dvojezicna gimnazija Borta je pred kratkim bila jako uspješna na športskom polju. Košarkaši gornjih razredov su naime dobili gradišcansko školsko naticanje, a u saveznom finalu su nastali treti. Za ovu malu školu, ka ima svoje težišce na ucnji jezikov, su ovi uspjehi posebno zvanaredni. Martin Heric si je pogledao trening mladih košarkašev.

"Landtag unplugged" se zovi novi format u dvorani zemaljskoga sabora, pri kom ne ide za politicke diskusije. Pokrenuli su ga lani. Ljetos stavljaju u ovoj seriji priredab težišce na narodne grupe. Format spaja zabavu u nesvakidanjem ambijentu s angažmanom za dobru svrhu. Ljetošnji ciklus su otvorili koncertom grupe IDEMO. Cujte bliže informacije u izvještaju Marijane Palatin:

Za terapeuta je najvažnije, da vidi clovika i ne samo pacijenta, ki ima boli. To je geslo Magdalene Nieder. Rodjena Uzlopka prakticira kot ergoterapeutkinja. Ona si je ispunila svoju sanju i je u Svetoj Margareti otvorila centar za zdravlje s mogucnosti za razlicne terapije i savjetovanja. Judith Herczeg si je bila "Centar Rimljanov" u Svetoj Margareti pogledati.

U zimski miseci se u naši loza širom zemlje cuju zvuki pilov. I mnogi mladi jur pomažu svojim ocem, stariocem i ostaloj rodbini pri ovom teškom djelu. Med njimi su Adam, Grabiel, Konstantin i Noah.

"Zvanaredne žene", po nimšku "Klasse Frauen" je naslov nove knjige autorice Andreje Kerstinger. Ova jur treta publikacija rodjene Klimpuške sadržava razlicne epizode o žena. Prezentacija knjige se je održala na sam Medjunarodni dan žen u krcmi "Kod Tete Julke" u Mjenovu. Sarah Fleischhacker je bila med slušateljicami i slušatelji.

Film Fiume o Morte! o opsadi varoša Rijeke je odlikovan kot najbolji europski dokumentarac 2025. ljeta. Marko Csenar ce Vam predstaviti film, koga cedu opet pokazati 22. marca u Becu.

Ludmila i Štefan Gutdeutsch iz Pandrofa svecuju svoj milosni pir, to je 70 ljet hištva. Hižni par je subotu svecevao u starackom domu u Cundrofu, kade je za nje igralo Hatsko kolo. Štefan Gutdeutsch je 94 ljet star a njegova žena Ludmila 91 ljeto. U poslovnom žitku je jubilar kot zidar obašao razlicna mjesta u Gradišcu, Becu i Dolnjoj Austriji. Jubilarka Ludmilla se je skrbila za domacinstvo u Pandrofu i za dva sine, od kih je jedan jur na pokoju.

Nedilju 8. marca je bio Medjunarodni dan žen. Oko ovoga dana se pri razlicni priredba trsu, zdignuti vidljivost ženskoga djela i angažmana. U Hrvatskom centru u Becu je Hrvatski akademski klub prilikom Dana žen po prvi put pozvao na priredbu, u koj su tri autorice predstavile svoje tekste. Citanje je sprohadjala degustacija vina vinogradarke iz Uzlopa. JH je bila pri veceru, ki je bio posvecen ženam.

Na dvojezicnom naobrazbenom polju se u ovi tajedni puno svega dogadja. Polag reforme nastavnoga plana se grozi skracenje uri poducavanja hrvatskoga jezika u viši škola. Dodatno tomu falu dvojezicno izobraženi pedagogi i pedagogice u cuvarnica i škola. Zbog toga je krenula imidž-kampanja, ka se sastoji se od kratkoga videofilma i posebne webstranice. Marijana Palatin zna vec.

Prilikom dan otvorenih vrat su imali buduce školarice i školari mogucnost upoznati sridnju školu u Sv. Mihalju. I ako je Sv. Mihalj nimško selo, imaju ovde na sridnoj školi ali i na osnovnoj školi - ka je u istoj zgradi - dvojezicno poducavanje. Za sridnju školu to znaci, da imaju dvojezicne razrede, u ki poducavaju hrvatski jezik i druge predmete nastavnoga plana - dvojezicno.

Vec nego 100 ljet dugo se spominja 8. marca da se žene još svenek moraju boriti za ista prava kot je imaju muži. U KUGI u Velikom Borištofu su subotu zbog toga pozvali na umjetnicki vecer koga su oblikovale samo žene. Med pravoda dijelom i muškimi gosti je bio i Marko Cenar.

I ljetos je Privatna pedagoška visoka škola skupa s Naobrazbenom direkcijom priredila jezicno naticanje s imenom “Jezicna trofeja”. Zainteresirani školari od 15 ljet su mogli zibirati med osmimi jeziki, med njimi i hrvatski. Finale su održali u Visokoj školi Gradišce u Željeznu. Cujte bliže informacije od Marijane Palatin:

Po vecljetnoj pauzi je Hrvatski akademski klub u Becu opet priredio dan za školare gornjih razredov viših škol iz Gradišca. Odziv je bio zvanaredno velik. Skoro 50 školaric i školarov je iskoristilo priliku, da upoznaju važna mjesta u Becu i pred svim djelovanje Hrvatskoga centra. Viktorija Palatin je sprohadjala školarice i školare.

Žitak i djelo Gabriele Novak-Karall su se svenek kretali okolo Gradišcanskih Hrvatov u Becu. Ona je do danas angažirana u Hrvatskom centru, da ne velimo najvažniji stup onde. Foklorni ansambl Kolo Slavuj i projekt dvojezicne škole za Hrvate Becu su usko povezani s ovom Gradišcanskom Hrvaticom iz Beca. Lani na sam Božic je navršila 70 ljet. Razgovor s Gabrijelom Novak-Karall pelja Viktorija Palatin.